Na platou Islamskog centra Sultan Ahmed u Zenici danas je otkrivena spomen ploča o Zeničkoj rezoluciji.
Ovom prilikom je značajnim ocijenjeno prisjećanje na događaj, koji se desio tokom Drugog svjetskog rata 1942. godine, kada je zenička bošnjačka elita iskazala humanističke, religijske i univerzalno-etičke vrijednosti.
– Zenička rezolucija je akt volje bosanskohercegovačkih Bošnjaka muslimana, same elite Zenice, da spasi od genocida i progona bosanskohercegovačke Rome. Tim aktom su spašeni mnogi životi. Stoga, ovaj dokument smatramo važnim zbog vrijednosti i poruka koje su poslane za buduće generacije i za naše vrijeme. Te poruke su poštivanje drugoga i drugačijeg, borba za univerzalne vrijednosti kao i borba za zaštitu slabijih.
U tom pogledu Romi su bili jedna od najnezaštićenijih zajednica u Zenici i cilj je bio zaštiti tu grupaciju u Bosni i Hercegovini – kazao je muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin ef. Dizdarević.
Senija Milišić, učesnica u programu upriličenom povodom otkrivanja spomen ploče je podsjetila da je muslimansko građanstvo i vjerska inteligencija donijela ovu rezoluciju kako bi zaštitila ugrožene kategorije stanovnika u Drugom svjetskom ratu od strane ustaškog režima NDH.
– Zeničkom rezolucijom se tražila zaštita Roma i u toj akciji se uspjelo. Pored rezolucija građanske hrabrasti, donesenih u 12 gradova Bosne i Hercegovine gdje se stalo u zaštitu susjeda, muslimanska inteligencija i Bošnjaci su ovom rezolucijom stali na stranu antifašizma. Imamo priliku da vidimo na samom početku ovog rata da su u Mostaru donešene dvije rezolucije koje su pozivale na razum, mir i zaštitu ljudskih prava, ali ovakvih antifašističkih rezolucija u Drugom svjetskom ratu nema ni u jednoj drugoj državi osim u Bosni i Hercegovini. Isto tako kada su muslimani bili ugroženi u drugom svjetskom ratu, takvih rezolucija nije bilo od strane drugih naroda – istakla je Milišić.
U Sultan-Ahmedovoj medresi u Zenici je 26. maja 1942. godine potpisana Zenička rezolucija, dokument koji je spasio zeničke i bosanskohercegovačke Rome sigurne smrti u Jasenovcu.
Zeničku rezoluciju je donijelo 27 uglednih muslimanskih intelektualaca koji su tada Rome proglasili muslimanima kako bi spriječili njihovo odvođenje iz Zenice, ali i cijele Bosne i Hercegovine u logor Jasenovac gdje bi kao i Romi iz Hrvatske bili osuđeni na sigurnu smrt.
Potpisom zeničke rezolucije i aktivnostima koje su uslijedile nakon toga, romska etnička skupina u Bosni i Hercegovini, djelimično je spašena od progona fašista u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
(Amina Imamović/Preporod.info)
