U okviru Tezkiretname sinoć je u Zenici održana tribina “Sjećate li se Hasan-ef. Ljevakovića?”
Tribinu su organizovali Muftijstvo zeničko i Medžlis Islamske zajednice Zenica u povodu 110 godina od rođenja Hasan-ef. Ljevakovića, nekadašnjeg glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Zenica.
U okviru tribine su govorili hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija zenički, Hadis-ef. Pašalić, muftija vojni, dr. Ferid-ef. Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i Mustafa-ef. Spahić, nekadašnji profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Muftija Dizdarević se tokom obraćanja detaljnije osvrnuo na zatvorski period života efendije Ljevakovića.
– S obzirom na činjenicu da je Hasan-efendija Ljevaković bio alim koji je u periodu socijalizma, tačnije tokom svog cjeloživotnog puta bio praćen, nadziran i kontrisan – rekao je muftija Dizdarević.
U prilog svom izlaganju se referirao na nekoliko pronađenih dokumenata.
– Ja sam u Službi državne bezbjednosti našao veliki bunt dokumenata i izvještaja koje je pisalo više ljudi. U njima su navođene informacije o tome šta je Hasan-efendija govorio i s kim se sastajao. Ti dokumenti svjedoče tome kako je bilo biti imam u doba socijalizma. Rekao bih i da priča o Hasan-efendiji Ljevakoviću nadilazi priču o njemu kao pojedincu, nego svjedoči stanju imama u periodu socijalizma – istakao je muftija Dizdarević.
Dr. Dautović se osvrnuo na značaj interpretacije islama koja je vezana za određeno vrijeme i prostor.
Ocijenio je da Tezkiretnama svjedoči kontinuitetu bosanskohercegovačke uleme.
– Tezkiretnama dobiva jednu tradiciju koja će se ako Bog da čuvati kroz vrijeme koje je pred nama. Mi ćemo isticati ono što su važni elementi koje treba pamtiti, a vezani su za našu ulemu. Kasim-ef. Dobrača, koji je savremenik i prijatelj, Hasan-efendije, je govorio da svaki narod treba imati svoju domaću interpretaciju islama. U tom smislu, sva naša ulema ima svoj kontinuitet – rekao je dr. Dautović.
Vojni muftija se, uz pojašnjavanje specifičnih okolnosti u kojima je djelovao Hasan-efendija, prisjetio i nekih ličnih utisaka.
– I moj, mogao bih reći, najznačajniji dio života je vezan za Hasan-efendiju. Sjećam se da je tokom održavanja mektepske pouke fantastično lijepo pričao o siri Božijeg poslanika, na tako upečatljiv način da bih i sad mogao prepričati neke od priča koje nam je govorio.
Rezultat njegove vjerske pouke je bio da su njegovi učenici, zbog znanja o osnovama vjere, kasnije zadovoljili kriterij kodeksa Sedme muslimanske brigade pri njenom osnivanju – rekao je efendija Pašalić.
Profesor Spahić je svoje izlaganje temeljio na neposrednom iskustvu i postojećim činjenicama.
Ocijenio je da su, prema njegovom mišljenju najvažniji ljudi u zeničkom javnom prostoru bili advokat Fadil Imamović, akademik Kemal Kapetanović iz oblasti metalurgije, Ezher Arnautović iz oblasti političkog djelovanja i Hasan-efendija Ljevaković iz oblasti organizacije vjerskog života.
– Hasan-efendija je prvi imam, hatib i muallim kojeg sam vidio na zeničkom području koji je imao koncept napisane hutbe. Drugo, nemojte da vas čudi ovo što su u istragama pitali zašto je neki vaiz govorio određene stvari o islamu, pa to problematizirali.
Na jednoj sjednici Vrhovnog sabora Islamske zajednice poslije 1945. godine, kada smo oslobođeni od slobode, jedan sabornik je ustao i krajnje ozbiljno pitao kako može biti da ima sabornika koji nisu članovi Partije – prisjetio se prof. Spahić.
Tribini su, uz brojne posjetioce, prisustvovale unuke efendije Ljevakovića i još nekoliko članova porodice.
(Preporod.info)
