Zenica, 13. 08. 2019. Muftija zenički hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević dana je prisustvovao bajramskom prijemu u Atriju Sultan-Ahmedove medrese u Zenici. Muftijino obraćanje prisutnim prenosimo integralno:
”Poštovani glavni imamu, predsjedniče medžlisa, predsjednice BZK ”Preporod” Zenica, uvaženi gosti, predstavnici kantonalnih i gradskih političkih, ekonomskih i kulturnih struktura, dragi prijatelji iz drugih vjerskih zajednica, esselamu ‘alejkum i lijep dan vam želim.
Hvala vam svima što ste danas ovdje sa nama da se zajednički radujemo našem Bajramu, kao što se radujemo i praznicima drugih vjerskih zajednica i kao što sa radošću dočekujemo praznike naše države Bosne i Hercegovine.
Dobro došli u prostorije Medžlisa Islamske zajednice Zenica, ili preciznije u atrij Sultan-Ahmedove medrese, najstarije i najdugovječnije obrazovne ustanove u našem gradu. Još od 1721. godine, na ovom mjestu naši preci su se obrazovali i učili o našoj vjeri i našoj zemlji. Sve do socijalističkog perioda oni su na ovom mjestu širili horizonte svojih spoznaja o Bogu, o historiji, o kulturi i tako oplemenjivali svoj život i živote drugih.
Pored toga, na ovom mjestu su se naši zeničani okupljali i donosili strateške odluke za budućnost muslimana Zenice, ali i drugih zajednica kada je to bilo potrebno. Ovdje jer 1942. godine donesena Zenička rezolucija kojom su bosanski Romi spašeni od genocida kojem su bili izloženi u našem susjedstvu i praktično cijeloj Evropi.
Uvažavajući te historijske i kulturološke činjenice mogli bismo kazati da stojimo na „posvećenom“ mjestu i tako posvjedočujemo našu privrženost tradiciji i kulturi dijaloga muslimana sa drugima, ali i muslimana sa samima sobom. Uvažavajući pomenuti historijski i kulturološki kontekst čini mi se da nema boljeg mjesta da se progovori o potrebi istinskog dijaloga, uvažavanja i moralnog preporoda u našem gradu i našoj državi.
Niko ne dvoji da živimo političku i ekonomsku krizu u kojoj smo svi žrtve i gdje nema pobjednika. Politički dijalog o zajedničkom dobru je zamijenio javno blaćenje i uzajamno ponižavanje. Snaga političkih argumenata je zamijenjena argumentom sile. Sve je manje razgovora kao razmjene govora, a sve više razgovora kao razmjene pljuvački i uvreda. Kada dođemo u takvu društvenu poziciju valja nam se vratiti na fabričke postavke. Valja nam, dakle, tražiti uzrok, a ne simptom bolesti našeg društva.
Daleko umniji od mene su rekli da ekonomskog preporoda nema bez političkog preporoda, a da je pretpostavka političkog preporoda moralni i duhovni preporod. Stoga je moral fundamentalno ljudsko svojstvo, a etika – nauka o moralu, najvažnija ljudska disciplina s obzirom da nas upravo ona razlikuje od životinjskih zajednica gdje caruje sirova sila i pravo jačeg. Ako je estetika odnos spram lijepog, onda je etika odnos spram dobrog i lošeg. Moral podrazumijeva imati etička načela i čvrsto ih se držati. Sve drugo nije moral nego nemoral, ili dvojni moral kao najgora vrsta nemorala.
A moralna načela kažu sljedeće: ”Ne čini drugom ono što ne želiš da drugi čini tebi”. Ili, ponašaj se prema drugom onako kako bi želio da se drugi ponaša prema tebi. Također, moralno načelo je da je dobro dobro bez obzira ko ga činio a da je zlo zlo neovisno od toga ko ga je napravio. Ne može biti našeg zla i tuđeg zla, našeg dobra i tuđeg dobra. Moral nije privatna stvar, nego pitanje cjelokupnog društva s obzirom da srozavanje moralnih principa urušava fundamente same zajednice. Kur'an kaže: „Bojte se fitne koja neće zadesiti samo one krive među vama“.
Moralni preporod se neće dosegnuti sam od sebe. Za moral se valja boriti i na moralnim načelima ustrajavati. To je bio zadatak svih Božjih poslanika od Adema do Muammeda a.s. To je najčasniji i najpreći zadatak koji stoji pred svima nama.
Reisul-ulema je u bajramskoj hutbi kazao: „Kada se nekoga od nas nepravedno napada i optužuje, svi bismo morali dići svoj glas u njegovu odbranu i zaštitu. Kada neki od nas počine kakvo nedolično djelo, svi bismo to morali osuditi i pokazati gnušanje prema zlu. Šutnja, okretanje glave i nezainteresiranost ohrabruju loše ljude“.
Sve ovo govorim i sebi i svima vama sa nadom za boljitak ovom gradu, ovoj državi u cjelini i svim njenim narodima bez izuzetka. Jer, na tuđoj nesreći se ničija sreća ne može graditi. U to ime mi je zadovoljstvo da svima vama čestitam Bajram, Bajram šerif mubarek olsun. Da ste mi živi, zdravi i veseli, u životu ovom a i u životu koji slijedi”.